-----BEGIN PGP SIGNED MESSAGE-----

Ova poruka nosi PGP-signaturu prevodioca.  Ako elite provjeriti
autentinost, javni PGP-klju moete dobiti fingerom na
strpic@spider.irb.hr.
 

Linux Dizanje-KAKO ver. 0.3
  (prireeno prema tekstu: 'The Linux BootPrompt-HowTo
   by Paul Gortmaker, Editor. v1.12, 6 December 1996')

Na hrvatski preveo Vid Strpi <strpic@spider.irb.hr>
Hrvatska Udruga Linux Korisnika
Srijeda, 13. svibanj 1997.


Ovaj tekst je prijevod s engleskog jezika.  To, meutim, ne znai da se
moete potpuno osloniti na njega i budue prijevode Linux HOWTO
tekstova.  Najtoplije preporuam ovladavanje barem osnovama engleskog,
jer se ovdje mnogo ta poziva na druge tekstove, koji su naravno na
engleskom.  Neke od njih, poglavito README datoteke iz osnovnog koda
kernela, i nije u planu prevoditi.  Zapamtite, ako to ne uinite, golema
koliina javno dostupnih informacija e ostati vama nedostupna.  Ne
bojte se, engleski zaista nije kompliciran jezik! Samo naprijed!



Ovo je Dizanje-KAKO, odnosno kompilacija svih moguih argumenata koje
moete proslijediti Linux kernelu za vrijeme podizanja sistema.  To
ukljuuje sve parametre za kernel i razne ureaje.  Ukljuena je i
rasprava o nainu na koji kernel obrauje te argumente, kao i pregled
nekih popularnih programa koritenih za podizanje Linuxa.




1.  Uvod

Kernel ima ograniene mogunosti da prihvati informacije prilikom
podizanja u formi 'komandne linije', slino kao to moete proslijediti
argumente nekom drugom programu sa komandne linije korisnike ljuske
(shella).  Svrha toga je pruanje informacija kernelu o hardverskim
parametrima koje on inae ne bi sam mogao odrediti, ili da izbjegnete
ili promijenite vrijednosti koje bi kernel inae detektirao.

Dodue, ako samo kopirate kernel direktno na disketu (cp zImage
/dev/fd0) neete imati priliku pruiti takvom kernelu bilo kakve
argumente.  Zato veina korisnika Linuxa koristi programe kao to su
LILO ili Loadlin, koji se brinu za proslijeivanje argumenata kernelu
kad se ovaj podie.

Sadanja verzija ovog teksta pokriva kernele do i ukljuivo v2.0.27, a
dokumentirani su i razvojni kerneli do v2.1.14.

Englesku verziju (BootPrompt-Howto) pie i odrava:

     Paul Gortmaker, gpg109@rsphy1.anu.edu.au  ,

a prijevod na hrvatski odrava:

     Vid Strpi, strpic@spider.irb.hr

(panja: specifini argumenti za ne-Intel platforme i ureaje (naroito
za Atari/Amigu) za sada nisu obraeni.)


1.1.  Disclaimer i Copyright

Ovaj tekst nije Biblija.  Dodue, to je vjerojatno najsvjeija
informacija koju ete biti u mogunosti pronai.  Nitko nije odgovoran
za va hardver osim vas samih.  Ako va hardver bude spaljen (gotovo
nemogue!) ne preuzimam nikakvu odgovornost, tj. AUTOR OVOG TEKSTA NIJE
ODGOVORAN ZA BILO KAKVU TETU I MAGINI DIM KOJE SE DOGODE ZBOG PRIMJENE
INFORMACIJA KOJE SE NALAZE U OVOM TEKSTU.

Sva prava zadrava Vid Strpi, 1997.

Ovaj tekst moete reproducirati sukladno uvjetima GNU Ope Javne
Licence, verzija 2 (GNU General Public License ver. 2).  Pogledajte
datoteku linux/COPYING koja dolazi s Linux kernelom za potpune detalje.

Ako elite ukljuiti ovaj tekst ili samo neki odreeni njegov dio u neko
vae djelo, najbolje je da mi se javite, a ja u se pobrinuti da
dobijete najnoviju verziju.  Naime, dogaalo se da su autori Linux HOWTO
dokumenata bili zasuti nepotrebnim pitanjima zbog objavljivanja
zastarjelih verzija, a odgovori na koja su bili objanjeni u novijim
verzijama.


1.2.  Ostala dokumentacija s ovim u vezi

Najsvjeija informacija uvijek e biti sam source Linux kernela.
Nemojte se uplaiti!  Ne morate znati programirati da biste proitali
komentare u izvornom kodu.  Na primjer, ako vas zanima koje argumente
prepoznaje AHA1542 SCSI drajver, pogledajte u direktorij
linux/drivers/scsi, datoteka aha1542.c -- u prvih 100 linija nai ete
opis argumenata koje ovaj drajver prepoznaje na obinom engleskom
jeziku.

Slijedea najbolja stvar e biti dokumentacija koja dolazi s kernelom.
Trenutno toga ima dosta malo, i veina toga se nalazi u direktoriju
linux/Documentation i poddirektorijima.  Direktorij s Linux kernelom se
obino nalazi u /usr/src/.  Ponekad ete nai i README.burek * datoteke u
odgovarajuem direktoriju s drajverom (tj. linux/drivers/XXX/, gdje je
XXX scsi, char ili net).

* za upotrebu rijei 'burek' u ovom kontekstu sva prava zadrava
  J. Neki Haker, hacker@somehost.somedomain.hr, na ovom mjestu kao i
  nadalje.  META: dragi kolege, dogovorite se!

Ako ste otkrili koje argumente ete koristiti, i sada elite saznati
kako ete te informacije proslijediti kernelu, pogledajte u
dokumentaciju koja dolazi s programom podizaem (boot loaderom), kao to
su to LILO ili Loadlin.  Kratki pregled ete nai i ovdje, ali to nikako
ne moe biti zamjena za originalnu dokumentaciju koja dolazi sa samim
softverom koji koristite.


1.3.  Linux News grupe (Usenet)

Ako imate pitanja o tome kako proslijediti argumente kernelu prilikom
podizanja, prvo PROITAJTE ovaj tekst.  Ako on i spomenuta dokumentacija
ne rijee va problem(e), onda pokuajte postati na neku od news grupa.
Naravno, bilo bi bolje najprije proitati to je prije postano na
odgovarajuu grupu, jer je mogue da va problem mui jo nekoga, ili
ak odgovor moe biti u esto Postavljanim Pitanjima (Frequently Asked
Questions, FAQ).  Brzi pregled FAQ-a prije postanja je dobra ideja.  FAQ
biste trebali nai blizu mjesta gdje ste nali i sam ovaj tekst, ili se
on povremeno posta i na samu news grupu.

Opa pitanja o konfiguraciji sistema se upuuju na comp.os.linux.setup
grupu, i to naravno na engleskom, ili postajte na hr.comp.linux (to je
zasada jedina grupa u .hr iz *.linux.* hijerarhije; nadajmo se da e
interes za Linux u Hrvatskoj dovoljno porasti da bi postalo potrebno
oformiti i druge grupe :-)


1.4.  Nove verzije ovog teksta

Ovaj tekst se jednom mjeseno posta na hr.comp.linux grupu. Takoer ga
moete nai na home page-u autora <http://spider.irb.hr/~strpic>.
Engleski original se nalazi na serveru sunsite.unc.edu, u direktoriju
/pub/linux/docs/HOWTO/.  Ako je verzija koju itate stara nekoliko
mjeseci ili vie, bilo bi dobro pogledati na navedena mjesta da li
postoji novija verzija.  Slubenu englesku verziju uvijek moete skinuti
kao <http://sunsite.unc.edu/mdw/HOWTO/BootPrompt-HOWTO.html>.



2.  Pregled argumenata prilikom podizanja

Ovaj dio teksta daje nekoliko primjera za softver (programe) koje moete
koristiti da proslijedite argumente kernelu prilikom podizanja.  Takoer
vam daje i ideju kako se ti argumenti procesiraju, koja ogranienja
postoje, i kako se argumenti filtriraju da bi doli do odgovarajueg
ureaja kojem su i namijenjeni.

Vano je da primijetite i zapamtite da praznine (spaces, ASCII 20h) ne
smijete koristiti u pisanju argumenata, samo izmeu njih.  Lista
vrijednosti koje ine pojedinani argument se odijeljuju zarezima izmeu
vrijednosti, i opet bez razmaka. Pogledajte primjer dolje.
________________________________________________________________________
  ether=9,0x300,0xd0000,0xd4000,eth0  root=/dev/sda1         *ISPRAVNO*
  ether = 9, 0x300, 0xd0000, 0xd4000, eth0  root = /dev/sda1    *KRIVO*
________________________________________________________________________


2.1.  LILO (LInux LOader)

Program LILO (LInux LOader), kojeg je napisao Werner Almesberger, je
najee koriteni podiza za Linux.  Ima sposobnost podizanja
razliitih kernela, i sprema konfiguraciju u obinoj tekst datoteci.
Veina distribucija dolazi s LILO-om kao podizaem koji se automatski
instalira.  LILO moe pokrenuti DOS, OS/2, Linux, FreeBSD itd. bez
potekoa, i vrlo je fleksibilan.

Tipina konfiguracija e ispisati LILO i onda zastati, kratko nakon
paljenja kompjutora.  Tada e priekati nekoliko sekundi da vi pritisete
SHIFT ili CONTROL i neto upiete, a ako to ne uinite, onda e podii
prvi operativni sistem koji nae u konfiguraciji.  Tipine kratice koje
se koriste u konfiguraciji su linux, backup i msdos.  Ako elite upisati
dodatne argumente, nakon to upiete kraticu sistema upiete i
argumente iza nje, kao u donjem primjeru:
______________________________________________________________________
        LILO: linux root=/dev/hda1
______________________________________________________________________

LILO dolazi s odlinom dokumentacijom, i za svrhu argumenata razmatranih
ovdje, LILO 'append=' komanda je znaajna kad elite dodati argument za
podizanje koji e trajno ostati u LILO konfiguracijskoj datoteci.
Jednostavno dodate neto kao append = "burek=karlovacko" u
/etc/lilo.conf datoteku. To moete upisati na poetak datoteke, to e
uvjetovati da e to vrijediti za sve sekcije, ili u pojedinanu sekciju
dodavi je unutar 'image=' dijela.  Proitajte LILO dokumentaciju za
potpuniji opis.


2.2.  LoadLin

Drugi esto koriteni Linux pokretal je 'Loadlin', koji je DOS program
koji ima mogunost pokretanja Linuxa sa DOS prompta (sa argumentima). To
je zgodno ako koristite DOS i elite pokrenuti Linux iz njega.

On je takoer vrlo koristan ako imate neki hardver koji trai DOS
drajver za svoju pravilnu inicijalizaciju.  esti primjer su
'SoundBlaster kompatibilne' zvune kartice koje trae DOS drajver da
upie neto u odreene mistine registre (tj. koje proizvoa kartice ne
eli odati) da bi kartica prela u SB kompatbilni mod.  Pokrenuvi DOS
sa tim drajverom, i onda Linux sa Loadlinom, izbjei ete resetiranje
kartice do kojeg bi dolo prilikom resetiranja ili gaenja kompjutora,
pa kartica ostaje u SB kompatibilnom modu, i moi ete je koristiti pod
Linuxom.

Postoje i drugi programi koje moete koristiti da pokrenete Linux.  Za
potpuni popis, pogledajte softver na nekom Linux ftp mirroru, pod
/system/Linux-boot/.
META: gdje se to moe nai u blizini?


2.3.  'rdev' program

Ima nekoliko podizakih parametara kernela koji imaju svoje
podrazumijevane vrijednosti pohranjene u samom kernelu.  Postoji program
zvan 'rdev', instaliran na veini sistema, koji zna gdje su smjetene te
vrijednosti i kako ih promijeniti.  On takoer moe promijeniti
vrijednosti koje nemaju svog ekvivalenta u argumentu koji se zadaje
prilikom podizanja, kao to je to osnovni video mod koji e se
koristiti.

Rdev program se obino moe pozivati i u inaicama 'swapdev', 'ramsize',
'vidmode' i 'rootflags'.  To su pet stvari koje rdev moe promijeniti,
dakle osnovni ureaj (root device), swap ureaj, parametri RAM diska (ako
ga koristite), podrazumijevani video mod, i da li e osnovni ureaj biti
samo za itanje ili itanje/pisanje.

Vie informacija o ovome moete dobiti ako upiete 'rdev -h' ili na
priloenoj man stranici ('man rdev').


2.4.  Kako kernel sortira argumente

Veina argumenata koji se zadaju prilikom podizanja ima formu:
______________________________________________________________________
     ime[=vrijednost_1][,vrijednost_2]...[,vrijednost_11]
______________________________________________________________________

gdje je 'ime' jednoznana kljuna rije koja se koristi za
identifikaciju kojem e dijelu kernela pridruene vrijednosti biti
proslijeene.  Vie argumenata se daju u obliku prazninama razdvojene
liste u gore navedenom formatu.  Primijetite da je gore nevedeni limit
od 11 stvaran, jer trenutno kernel moe prihvatiti najvie 11 zarezima
razdvojenih argumenata po komandi (dodue, moete ponovo navesti isto
ime komande sa 11 novih argumenata u neuobiajeno sloenim sluajevima,
pretpostavivi da kernel to zaista i podrava).  Takoer primijetite da
kernel dijeli listu u maksimum od 10 cjelobrojnih argumenata, i jedan
string koji slijedi iza toga, pa zapravo ne moete proslijediti 11
cijelih brojeva kao argumente, osim ako sami pretvorite 11. argument iz
stringa u cijeli broj u samom drajveru.

Veina sortiranja se zbiva u linux/init/main.c.  Prvo, kernel provjerava
da li argument ima jednu od specijalnih vrijednosti 'root=', 'ro', 'rw',
ili 'debug'.  Znaenje ovih je opisano dalje u ovom tekstu.

Zatim se kernel proeta po listi setup funkcija (sadranih u bootsetups
matrici) da vidi da li je odreeni argument (npr. 'burek') u vezi sa
nekom od setup funkcija (burek_setup()) za neki od ureaja ili dio
kernela.  Ako, recimo, zadate komandnu liniju burek=3,4,5,6,karlovacko *
kernel e potraiti bootsetups matricu da utvrdi da li mu je 'burek'
poznat.  Ako jest, onda e pozvati setup funkciju povezanu s 'burek'-om
i proslijediti joj cjelobrojne vrijednosti 3, 4, 5 i 6, kao to je
zadano u komandnoj liniji, i string 'karlovacko'.

* za upotrebu rijei 'karlovacko' u ovom kontekstu sva prava zadrava
  J. Neki Haker, hacker@somehost.somedomain.hr, na ovom mjestu kao i
  nadalje.  META: Tko???


2.5.  Zadavanje okolinskih varijabli

Sve zadano u formi 'burek=karlovacko' to nije prihvaeno kao setup
funkcija na gore opisani nain se dalje interpretira kao okolinska
varijabla (environment variable) koju treba postaviti.  Jedan primjer
(beskoristan?) bio bi upotreba 'TERM=vt100' kao podizakog argumenta.


2.6.  Prosljeivanje argumenata 'init' programu

Svi preostali argumenti koje nije pokupio kernel i nisu interpretirani
kao okolinske varijable se dalje prosljeuju procesu broj 1, to je
uvijek 'init'.  Obini primjer bila bi rije 'single', to bi znailo da
'init' treba pokrenuti sistem u jednokorisnikom (single user) modu,
dakle da ne pokree sve uobiajene 'daemone'.  Ako elite pogledati koje
argumente 'init' prepoznaje, konzultirajte man stranicu inita.



3.  Opi argumenti nespecifini za pojedine ureaje

To su podizaki argumenti koji nisu povezani sa nekim odreenim
hardverskim ili perifernim ureajem.  Umjesto toga, oni se odnose na
odreene interne parametre kernela, kao to su to upravljanje memorijom,
RAM-diskom, osnovnim (root) fajl sistemom i drugo.


3.1.  Argumenti osnovnog fajl sistema

Sve slijedee opcije se odnose na to kako kernel odabire i upravlja
osnovnim (root) fajl sistemom.

3.1.1.  'root=' argument

Ovaj argument kae kernelu koji ureaj e koristiti kao osnovni fajl
sistem prilikom podizanja.  Podrazumijevana vrijednost je onaj ureaj
koji je bio osnovni prilikom kompilacije kernela.  Npr., ako je kernel u
pitanju kompiliran na sistemu sa '/dev/hda1' kao osnovnom (root)
particijom, onda e podrazumijevani osnovni ureaj biti upravo
'/dev/hda1'. Recimo, ako elite to izbjei i pokrenuti sistem sa drugim
flopijem kao osnovnim ureajem, upotrijebili biste 'root=/dev/fd1'.

Vaei osnovni ureaji su ovi:

(1) /dev/hdaN do /dev/hddN, to je particija N na ST-506 kompatibilnom
    disku (IDE, MFM, RLL) a do d.

(2) /dev/sdaN do /dev/sdeN, to je particija N na SCSI kompatibilnom
    disku a do e.

(3) /dev/xdaN do /dev/xdbN, to je particija N na XT kompatibilnom disku
    a do b.

(4) /dev/fdN, to je flopi disk broj N. N=0 bio bi DOS 'A:' disk, a N=1
    DOS disk 'B:'.

(5) /dev/nfs, to zapravo nije ureaj, nego indikacija kernelu da
    potrai osnovni fajl sistem preko mree.

Neobiniji i manje prenosivi nain bio bi numerika specifikacija gore
navedenih ureaja u veliki/mali (major/minor) formatu, to je takoer
mogue (npr. /dev/sda3 ima veliki broj 8, mali 3, pa moete koristiti
formu root=0x803 kao alternativu).

Ovo je jedan od malog broja podizakih argumenata koji ima
podrazumijevanu vrijednost u kernelu, koju moete promijeniti 'rdev'
programom.

3.1.2.  'ro' argument

Kada se kernel podie, treba mu osnovni fajl sistem da proita osnovne
podatke s njega.  To je osnovni fajl sistem koji se mounta pri
podizanju.  Ako je ovaj mountan za itanje/pisanje, neete biti u
mogunosti pouzdano provjeriti integritet fajl sistema sa djelomino
zapisanim datotekama u radu kernela.  'ro' opcija kae kernelu da mounta
osnovni fajl sistem 'samo za itanje', tako da bilo koji program za
provjeru integriteta ('fsck') moe sa sigurnou pretpostaviti da nema
djelomino zapisanih datoteka kad vri provjeru.  Niti jedan program,
odnosno proces tako nee biti u mogunosti bilo to zapisati na fajl
sistem dok on nije premountan za pisanje/itanje.

Ovo je jedan od malog broja podizakih argumenata koji ima
podrazumijevanu vrijednost u kernelu, koju moete promijeniti 'rdev'
programom.

3.1.3.  The 'rw' Argument

To je potpuni komplement gornjeg argumenta, tako to upuuje kernel da
mounta osnovni fajl sistem za itanje/pisanje, to je i tako
podrazumijevano.  Ne pokreite bilo koji 'fsck' program na bilo kojem
fajl sistemu koji je ovako mountan.

Ta vrijednost je takoer pohranjena i u samom kernelu, i dostupna pomou
'rdev'-a.


3.2.  Argumenti u vezi s RAM diskom

Svi slijedei argumenti odnose se na nain na koji kernel upravlja RAM
disk ureajem, koji se obino koristi u postupku podizanja tokom faze
instalacije, ili kod sistema gdje su potrebni drajveri u modulima za
pristup do osnovnog fajl sistema.

3.2.1.  'ramdisk_start=' argument

Da bi kernel mogao koegzistirati na disketi zajedno sa komprimiranom
slikom RAM diska, dodana je komanda 'ramdisk_start=<ofset>'.  Kernel u
tom sluaju ne moe biti u samoj komprimiranoj slici RAM diska, jer mora
biti zapisan poevi od bloka 0, tako da BIOS moe normalno uitati boot
sektor i da se kernel moe sam pokrenuti i poeti s poslom.

Panja: ako koristite nekomprimiranu sliku RAM diska, onda kernel moe
biti dio te slike RAM disk fajl sistema, i flopi se moe pokrenuti s
LILO-om, ili mogu biti odvojeni kao to je to sluaj s komprimiranom
slikom.

Ako koristite kombinaciju dvije diskete za pokretanje, tako da je kernel
na prvoj, a slika RAM diska na drugoj disketi, onda e slika RAM diska
poinjati na bloku 0, i koristit e se ofset 0.  Poto je to i
podrazumijevana vrijednost, otpada potreba koritenja ove komande.

Pogledajte i datoteku linux/Documentation/ramdisk.txt u kojoj se nalazi
potpuniji opis ovih komandi i kako ih koristiti.  Tu se takoer nalazi i
kako se iste mogu pohraniti i u sam kernel pomou 'rdev' komande.

3.2.2.  'load_ramdisk=' argument

Ovaj parametar slui da priopi kernelu da li treba pokuati uitati
sliku RAM diska ili ne.  Vrijednost 'load_ramdisk=1' znait e da kernel
treba uitati sliku RAM diska sa diskete.  Podrazumijevana vrijednost je
0, dakle da kernel ne pokuava uitavati sliku RAM diska.

3.2.3.  'prompt_ramdisk=' argument

Ovaj parametar kae kernelu da li da vas pita da umetnete disketu sa
slikom RAM diska.  U konfiguraciji s jednom disketom ovo nije nuno, jer
se i tako slika RAM diska nalazi na istoj disketi sa kernelom kada se
ovaj uita.  U tom sluaju koristili bismo 'prompt_ramdisk=0'.  U
konfiguraciji sa dvije diskete trebat ete priliku da promijenite
disketu, pa moemo koristiti 'prompt_ramdisk=1'.  Poto je to i
podrazumijevana vrijednost, zapravo je i ne moramo navesti  (povijesna
biljeka: lukavi hakeri su obiavali koristiti 'vga=ask' LILO opciju za
potrebnu pauzu kako bi ubacili drugu disketu).

3.2.4.  'ramdisk_size=' argument

Iako RAM disk zapravo sam dinamiki raste po potrebi, potrebno je i
odrediti gornju granicu tog rasta, kako ne bi zauzeo svu memoriju i
ostavio vas na suhom.  Podrazumijevana vrijednost je 4096 (tj. 4 MB),
to bi trebalo biti dovoljno za veinu potreba.  Ovim argumentom moete
navesti veu ili manju vrijednost, ve prema potrebi.

3.2.5.  'ramdisk=' argument (zastario)

(PANJA: ovaj argument je zastario, i zaista ga ne biste trebali
koristiti, osim na kernelima 1.3.47 i starijima.  Komande koje
zamjenjuju ovu su dokumentirane u tekstu ispred.)

Specificira veliinu RAM diska u KB.  Na primjer, ako imate sliku RAM
diska na disketi od 1.44 MB i elite je uitati u memoriju, koristit
ete oblik:
______________________________________________________________________
        ramdisk=1440
______________________________________________________________________

Ovo je jedan od rijetkih argumenata koji ima podrazumijevanu vrijednost
u samom kernelu, i koja se moe promijeniti 'rdev' programom.

3.2.6.  'noinitrd' (inicijalni RAM disk) argument

Verzije 2.x i novije kernela imaju mogunost da osnovni fajl sistem u
poetku bude RAM disk, i onda kernel izvrava /linuxrc na njemu.  Ovo se
moe koristiti npr. za uitavanje potrebnih modula za mountanje pravog
osnovnog fajl sistema (recimo, SCSI drajvera u modularnom obliku koji se
nalaze u RAM disku), i onda mountanje pravog osnovnog fajl sistema na
SCSI disku.

Ovaj argument odreuje to se dogaa sa podacima 'initrd'-a nakon to je
kernel pokrenut.  Kada se specificira, umjesto da se slika uita u RAM
disk, ona je dostupna preko /dev/initrd, koji se proita samo jednom
prije nego to se RAM natrag oslobodi za kasniju upotrebu.  Za sve
detalje oko upotrebe inicijalnog RAM diska, konzultirajte
linux/Documentation/initrd.txt.  Osim toga, novije verzije LILO i
Loadlin programa bi trebale imati i podatke o tome u svojoj
dokumentaciji.

META: da li je netko to probao raditi? Ne vidim zato je ta komplikacija
      nuna, kad se potrebni SCSI drajver moe jednostavno zapei u sam
      kernel i izbjei potreba uitavanja tih glupih modula!


3.3.  Argumenti u vezi s upravljanjem memorijom

Slijedei argumenti mijenjaju nain na koji Linux prepoznaje i rukuje
fizikom i virtualnom memorijom.

3.3.1.  'mem=' argument

On ima dva znaenja: originalno je bilo da se kernelu dojavi veliina
instalirane fizike memorije (ili manje, ako ste eljeli privremeno
ograniiti dostupnu koliinu memorije).  Drugo (i rijetko koriteno) je
specifikacija 'mem=nopentium', to upuuje kernel da ne koristi 4 MB
tabelu memorijskih stranica.

Originalni BIOS poziv definiran u PC specifikaciji koji vraa koliinu
instalirane memorije je predviao mogunost do 64 MB memorije (da, jo
jedan nedostatak dalekovidnosti, kao i 1024 cilindara za diskove...
uzdah).  Linux koristi ovaj BIOS poziv da odredi koliinu memorije koja
je instalirana.  Ako imate vie od 64 MB instaliranog RAM-a, moete
iskoristiti ovu komandu da specificirate ispravnu koliinu kernelu.  Evo
i citata od samog Linusa o upotrebi 'mem=' parametra:

Prijevod:
'Kernel e prihvatiti bilo koji 'mem=xxx' parametar koji mu zadate, i
ako se ispostavi da ste mu lagali, stravino e se sruiti prije ili
kasnije.  Parametar pokazuje najviu adresabilnu RAM adresu, pa tako
'mem=0x1000000' znai da imate 16 MB memorije.  Za stroj sa 96 MB to bi
bilo 'mem=0x6000000'.

PANJA PANJA PANJA: neki sistemi mogu koristiti vrh memorije za BIOS
ke ili neto drugo, pa moda neete imati punu koliinu stvarno
adresabilnu.  Vrijedi i obratno: naime, neke ploe mogu mapirati
memoriju BIOS-a tono iznad vrha RAM-a, pa ete zaista imati 384 KB
vie.  Ako kaete kernelu da imate vie memorije nego to stvarno imate,
dogodit e se gadne stvari: moda ne odmah, ali kasnije sasvim sigurno.'

Original:
''The kernel will accept any 'mem=xx' parameter you give it, and if it
turns out that you lied to it, it will crash horribly sooner or later.
The parameter indicates the highest addressable RAM address, so
'mem=0x1000000' means you have 16MB of memory, for example.  For a
96MB machine this would be 'mem=0x6000000'.

NOTE NOTE NOTE: some machines might use the top of memory for BIOS
cacheing or whatever, so you might not actually have up to the full
96MB addressable.  The reverse is also true: some chipsets will map
the physical memory that is covered by the BIOS area into the area
just past the top of memory, so the top-of-mem might actually be 96MB
+ 384kB for example.  If you tell linux that it has more memory than
it actually does have, bad things will happen: maybe not at once, but
surely eventually.''

* kraj citata Linusa *

Primijetite da argument ne mora imati heksadecimalnu vrijednost, i
sufiksi 'K' i 'M' (velika ili mala slova, svejedno) mogu posluiti za
specifikaciju kilobajta, odnosno megabajta ('K' e proizvesti shift za
10 bita, a 'M' za 20 bita).  Gornje upozorenje i dalje vrijedi, tako da
stroj sa 96 MB moe raditi sa mem=97920K ali ne i sa mem=98304K ili
mem=96M.

3.3.2.  'swap=' argument

On vam omoguava da dotjerate neke parametre virtualne memorije povezane
sa swapanjem na disk.  Prihvaa slijedeih osam parametara:
______________________________________________________________________
        MAX_PAGE_AGE
        PAGE_ADVANCE
        PAGE_DECLINE
        PAGE_INITIAL_AGE
        AGE_CLUSTER_FRACT
        AGE_CLUSTER_MIN
        PAGEOUT_WEIGHT
        BUFFEROUT_WEIGHT
______________________________________________________________________

Zainteresirani hakeri bi trebali pogledati linux/mm/swap.c i takoer i
/proc/sys/vm.

3.3.3.  'buff=' argument

Slino kao i prethodni argument, ovaj vam omoguava da prilagodite neke
parametre vezane uz rad bafer kea.  Prihvaa slijedeih est
parametara:
______________________________________________________________________
        MAX_BUFF_AGE
        BUFF_ADVANCE
        BUFF_DECLINE
        BUFF_INITIAL_AGE
        BUFFEROUT_WEIGHT
        BUFFERMEM_GRACE
______________________________________________________________________

Zainteresirani hakeri bi trebali pogledati linux/mm/swap.c i takoer i
/proc/sys/vm.

3.4.  Argumenti za NFS osnovni fajl sistem

Linux podrava sisteme kao to su radne stanice bez diskova, koji moraju
imati osnovni fajl sistem kao NFS (network file system).  Ovi argumenti
se koriste da se oznai radnoj stanici bez diska odakle e uzeti svoj
osnovni fajl sistem.  Takoer, potrebno je navesti i argument
'root=/dev/nfs'.  Detaljne informacije o ovome moete pronai u datoteci
linux/Documentation/nfsroot.txt.  Trebali biste je svakako proitati,
jer informacije koje ete ovdje nai samo su kratki saetak uzet
direktno od tamo.

3.4.1.  'nfsroot=' argument

Ovaj argument kae kernelu s kojeg stroja, iz kojeg direktorija i s
kojim opcijama treba uzeti NFS osnovni fajl sistem.  Forma je kako
slijedi:
______________________________________________________________________
        nfsroot=[<server-ip>:]<root-dir>[,<nfs-opcije>]
______________________________________________________________________

Ako se ovaj argument ne navede, uzet e se podrazumijevana vrijednost
'/tftpboot/%s'.  Ostale opcije slijede:

<server-ip> -- oznaava IP adresu NFS servera.  Ako se izostavi,
podrazumijevana adresa se uzima iz 'nfsaddrs' varijable (v. dalje).
Moete ga koristiti da dozvolite koritenje razliitih servera za RARP i
NFS. U veini sluajeva ovaj argument se moe ostaviti prazan.

<root-dir> -- ime direktorija na serveru koji e biti mountan kao
osnovni fajl sistem.  Ako se u tom argumentu nalazi '%s', bit e
zamijenjen ASCII-reprezentacijom klijentove IP adrese.

<nfs-opcije> -- standardne NFS opcije.  Sve one se odvajaju zarezima.
Ako nisu navedene, koristit e se slijedee podrazumijevane vrijednosti:

        port            = uzima se od serverovog 'portmap' daemona
        rsize           = 1024
        wsize           = 1024
        timeo           = 7
        retrans         = 3
        acregmin        = 3
        acregmax        = 60
        acdirmin        = 30
        acdirmax        = 60
        flags           = hard, nointr, noposix, cto, ac

3.4.2.  'nfsaddrs=' argument

Ovaj argument postavlja razliite adrese mrenog interfejsa koje su
nune za komunikaciju.  Ako se izostavi, kernel pokuava odrediti
ispravne vrijednosti preko RARP-a i/ili BOOTP-a.  Forma je kako slijedi:
______________________________________________________________________
    nfsaddrs=<moj-ip>:<serv-ip>:<gw-ip>:<netmask>:<ime>:<dev>:<auto>
______________________________________________________________________

<moj-ip> -- IP adresa klijenta.  Ako je prazna, adresa e se odrediti
pomou RARP-a ili BOOTP-a.  Koji e se protokol koristiti, ovisi o tome
koji je bio omoguen prilikom konfiguracije kernela i o <auto>
parametru.  Ako je adresa navedena, nee se koristiti ni RARP ni BOOTP.

<serv-ip> -- IP adresa NFS servera.  Ako se RARP koristi za odreivanje
IP adrese klijenta, a adresa servera je navedena, samo odgovori od
odreenog servera e biti prihvaeni.  Da biste koristili razliite RARP
i NFS servere, navedite va RARP server ovdje (ili ostavite prazno), a
NFS server navedite unutar 'nfsroot' parametra (v. gore).  Ako je ovaj
argument prazan, koristi se server koji je odgovorio na RARP ili BOOTP
zahtjev.

<gw-ip> -- IP adresa gateway-a, ako je server na drugoj IP podmrei.
Ako je ostavljena prazna, ne koristi se gateway, i pretpostavlja se da
je NFS server na lokalnoj mrei, osim ako je dobiven odgovarajui
odgovor na BOOTP zahtjev.

<netmask> -- maska za lokalni mreni interfejs.  Ako je prazna, odreuje
se iz klijentove IP adrese, osim ako je odgovarajua vrijednost
primljena kao odgovor na BOOTP zahtjev.

<ime> -- ime klijenta.  Ako je prazno, koristit e se klijentova IP
adresa u ASCII-reprezentaciji, ili vrijednost dobivena kao odgovor na
BOOTP zahtjev.

<dev> -- ime mrenog ureaja koji e se koristiti.  Ako se ostavi
prazno, svi ureaji se koriste za RARP zahtjeve, a prvi naen za BOOTP.
Za NFS se koristi ureaj za koji je dobiven odgovor na bilo RARP, bilo
BOOTP zahtjev.  Ako imate samo jedan mreni ureaj, sa sigurnou moete
ostaviti ovo polje praznim.

<auto> -- metoda koja e biti koritena za autokonfiguraciju.  Ako je
'rarp' ili 'bootp', koristit e se specificirani protokol.  Ako je
vrijednost 'both' ili je izostavljena, koristit e se oba protokola, ako
su omoguena prilikom konfiguracije kernela.  Ako upiete 'none',
autokonfiguracija se nee koristiti.  U tom sluaju morat ete sami
navesti sve potrebne vrijednosti, kao to je to ve opisano.
Ovaj parametar moe doi sam u 'nfsaddrs' komandi (bez ':' znakova
ispred), u kojem sluaju se koristi autokonfiguracija.  Dodue, tada
neete biti u mogunosti navesti vrijednost 'none'.


3.5.  Drugi, razliiti podizaki argumenti

Ovi argumenti omoguuju vam da podesite razliite interne parametre
kernela.

3.5.1.  'debug' argument

Kernel priopava vane (i one manje vane) poruke operateru preko
printk() funkcije.  Ako poruku smatra vanom, ta funkcija e je ispisati
na konzolu, kao to e je predati klogd() daemonu, koji e je zapisati
na disk.  Razlog ispisa na konzoli vanih poruka je taj to u nezgodnim
sluajevima (npr. kvar diska) poruka nee biti zapisana na disk i tako
e biti izgubljena.

Prag to e se smatrati vanim, a to ne, se postavlja pomou
console_loglevel varijable.  Podrazumijeva se da se sve vanije od DEBUG
nivoa (nivo 7) ispisuje i na konzolu (ti nivoi su definirani u
'kernel.h' datoteci).  Specificiranje 'debug' argumenta podie
console_loglevel na 10, pa se tako sve poruke ispisuju na konzolu.

Ovaj nivo se moe obino specificirati i kasnije preko opcije klogd()
programa.  Usporedite i man stranicu za klogd na vaem sistemu.

3.5.2.  'init=' argument

Podrazumijeva se da prilikom podizanja kernel pokree 'init', koji se
onda brine o pokretanju i postavljanju svih potrebnih stvari za rad
korisnika, tako to pokree 'getty' programe, rc skripte i tome slino.
Kernel prvo gleda da li postoji /sbin/init, onda /etc/init (zastarjelo),
i kao zadnju mogunost pokuava /bin/sh (mogue u /etc/rc).  Ako se, na
primjer, va init zabrlja, i onemogui vam normalno pokretanje sistema,
moete jednostavno upisati 'init=/bin/sh' i to e vas odvesti direktno u
shell kod podizanja, to vam omoguava da zamijenite pokvareni program.

3.5.3.  'no387' argument

Neki 387 koprocesori imaju bagove koji se pokazuju u 32-bitnom
zatienom modu.  Na primjer, neki rani ULSI-387 ipovi su uzrokovali
totalne blokade prilikom izvoenja rauna u pominom zarezu, oevidno
zbog baga u FRSAV/FRRESTOR instrukcijama.  Kada upiete 'no387' opciju
prilikom podizanja, kernel e ignorirati koprocesor iako ovaj postoji.
Naravno, u tom sluaju u kernelu morate ukompilirati podrku za
emulaciju koprocesora!  To moe biti korisno i ako, recimo, imate jedan
od prastarih 386 strojeva koji moe koristiti 287 koprocesor, budui da
ga Linux nije u mogunosti upotrijebiti.

3.5.4.  'no-hlt' argument

386 porodica procesora (i nasljednici) imaju 'hlt' instrukciju koja
upuuje procesor da se nita nee dogoditi dok ga neki vanjski ureaj
(tastatura, modem, disk itd.) ne pozove da neto napravi.  Ovo izaziva
prijelaz procesora u reim smanjene potronje, gdje on ui poput
zombija dok ga neki vanjski ureaj ne probudi (obino putem prekida -
interrupta).  Neki rani i486DX100 ipovi imali su problem sa ovom
instrukcijom, tako to se nisu mogli pouzdano vratiti u normalno stanje
nakon upotrebe iste.  Upotrijebivi 'no-hlt' argument, ukazat ete
kernelu da jednostavno upadne u beskonanu petlju kada mora samo ekati,
umjesto da da 'hlt'.  Ovo vam omoguuje da koristite Linux i na jednom
od spomenutih procesora, iako bi vjerojatno bilo bolje da ga pokuate
zamijeniti.

3.5.5.  'no-scroll' argument

Ovaj argument iskljuuje skrol mogunosti koje ine oteanim koritenje
Braille terminala.

3.5.6.  'panic=' argument

U rijetkom sluaju kernel panike (interna greka koju je otkrio kernel,
a smatra je dovoljno ozbiljnom da se glasno poali i onda zaustavi sve),
Podrazumijeva se da sistem samo eka dok netko ne doe, vidi to se
desilo i ponovo pokrene stroj.  Dodue, ako stroj igra ulogu servera
koji radi bez nadgledanja na udaljenoj lokaciji, moe biti poeljno da
se kernel sam ponovo pokrene i stroj se vrati u funkciju.  Na primjer,
moete upisati 'panic=30' i tako u sluaju kernel panike e se on nakon
30 sekundi pokuati ponovo pokrenuti.  Podrazumijevana vrijednost je
nula, to e rei 'ekaj do vjenosti'.

Ova se vrijednost moe postaviti i preko /proc/sys/kernel/panic ureaja.

3.5.7.  'profile=' argument

Ljudi koji rade na razvoju kernela mogu iskoristiti ovu opciju, koja
omoguava da se odredi ('profilira') kako i gdje kernel koristi CPU
cikluse u namjeri da se maksimiziraju korisnost i performanse.
Podrazumijevana vrijednost 'profile shift count'-a je dva.  Naravno, u
tom sluaju morate konfigurirati kernel da vam omogui profiliranje, i
nabaviti si neki alat, kao to je readprofile.c, koji moe iskoristiti
/proc/profile.

META: da li se netko time bavio? Stvar mi nije ba jako jasna...
      usporedite i originalni BootPrompt-HOWTO.

3.5.8.  `reboot=' argument

Ova opcija kontrolira nain kako e Linux resetirati kompjuter prilikom
reboota (obino preko /sbin/init-ovog rukovanja troprstne sekvence
Ctrl-Alt-Del).  U novijim v2.0.x kernelima podrazumijeva se da se izvri
'hladni' reboot (dakle, potpuni reset, BIOS izvrava provjeru memorije,
itd.) umjesto 'vrueg' reboota (bez gorenavedenog).  Promjena je
izvrena zbog toga to jeftini ili djelomino neispravni hardver ima
tenju da odbije raditi nakon 'vrueg' reboota.  Ako navedete 'reboot=w'
kernel e izvesti 'vrui' reboot, u stvari iza znaka jednakosti moete
napisati bilo koju rije koja poinje sa 'w'.

Zato biste se gnjavili time?  Neki disk kontroleri sa ke memorijom
mogu 'osjetiti' vrui reboot, i pospremiti podatke nazad na disk na
vrijeme.  Kod hladnog reboota, to se nee dogoditi i podaci u keu e
biti izgubljeni; osim toga, dobit ete i fajl sistem sa problemima ;-)
Na nekim sistemima provjera memorije e trajati dulje, i/ili SCSI BIOSi
e trebati dulje vremena za inicijalizaciju kod hladnog reboota.  U
takvim sluajevima bit e opravdano koristiti vrui reboot.

3.5.9.  'reserve=' argument

Ovaj argument se koristi za zatitu izlazno/ulaznih podruja od
testiranja, sa sintaksom:

     reserve=iobase,extent[,iobase,extent]...

Na nekim sistemima moe biti nuno da se sprijee pojedini drajveri od
provjere za odreenim ureajima u specifinim podrujima.  To moe biti
zbog loe napravljenog hardvera koji se zamrzne prilikom podizanja (kao
to su neke ethernet kartice), hardvera koji se krivo prepoznaje, ije
je stanje promijenjeno ranijom provjerom, ili samo ako ne elite da
kernel prepozna odreeni ureaj.

Ovaj argument rjeava takve probleme tako to specificira odreeno I/O
podruje koje ne smije biti testirano.  To podruje je tada rezervirano
u kernelovoj tabeli registriranih portova kao da je tamo ve prepoznat
neki ureaj (i za njega rezervirano ime).  Primijetite, meutim, da ovo
na veini sistema nije potrebno, jedino kada se pojavi neki problem ili
specijalni sluaj.

I/O portovi u oznaenom podruju su zatieni od testiranja koje koristi
check_region() prije pipkanja naslijepo.  To je stavljeno za sluaj da
neki drajver izvisi na NE2000 karti, ili krivo tvrdi da je kompetentan
za neki potpuno krivi ureaj s kojim nema veze. Korektni drajver ne bi
smio testirati ovako rezervirano podruje, osim ako nekim drugim
argumentom to nije izriito zatraeno.  Ovo implicira da ete 'reserve'
argument najee koristiti zajedno s nekim drugim argumentom.  Tako,
ako rezervirate neko podruje od testiranja, morate tono specificirati
odreeni ureaj ako elite da bude prepoznat. Veina drajvera ignorira
tabelu registriranih portova ako im je dana eksplicitna adresa.

Na primjer, linija
______________________________________________________________________
        reserve=0x300,32  burek=0x300
______________________________________________________________________

spreava sve drajvere od testiranja podruja 0x300-0x31f, osim drajvera
'burek'.

Kao i obino, imate ogranienje na 11 parametara, pa tako moete
specificirati samo 5 rezerviranih podruja.  Ako vam treba vie,
posluit e vie uzastopnih 'reserve=' linija, kao i obino.

3.5.10.  'vga=' argument

Ovo u stvari i nije argument, ve opcija koju interpretira LILO, a ne
kernel, kao ostale navedene argumente.  Dodue, toliko se esto koristi
da zavreuje da se i ovdje spomene.  Moe biti postavljena pomou
'rdev -v' (ili 'vidmode', to je ekvivalentno) komande na vmlinuz
datoteci.  To dozvoljava kodu da preko BIOS-a postavi video mod prije
stvarng pokretanja kernela.  Najei modovi su 80x50, 132x44 itd.
Najbolje je da ponete sa 'vga=ask' opcijom, koja e vam ispisati listu
moguih modova, pa kad utvrdite koji vam najvie odgovara, upiete
njegovu oznaku umjesto 'ask'.  Za dalje detalje, pogledajte u datoteku
linux/Documentation/svga.txt koja dolazi sa svim novijim kernelima.

Najnoviji kerneli (v.2.1.x) imaju kod koji mijenja video mod kao opciju
kod kompilacije ('Video mode selection support'), pa ete je morati
ukljuiti ako elite koristiti opcije za promjenu video moda.



4.  Argumenti za SCSI ureaje

Ovaj dio sadri opise argumenata koji se koriste za informiranje kernela
o instaliranim SCSI kontrolerima i ureajima.


4.1.  Argumenti za drajvere srednjeg nivoa

Ovi drajveri se brinu za stvari kao to su diskovi, CD-ROM-ovi i ureaji
trake bez petljanja u specifinosti kontrolera.

4.1.1.  Maksimalni broj SCSI logikih jedinica ('max_scsi_luns=')

Svaki SCSI ureaj moe imati odreeni broj 'pod-ureaja' u sebi.
Najei primjer bio bi jedan od novijih SCSI CD-ROM ureaaja koji moe
rukovati sa vie od jednog diska istovremeno.  Svaki CD se onda smatra
'Brojem logike jedinice' (LUN, Logical Unit Number).  Ali veina
ureaja, kao to su tvrdi diskovi, ureaji trake i slino, e imati samo
jedan ureaj u sebi, i imati LUN nulu.

Problem nastaje kod single-LUN ureaja sa loim firmverom.  Neki loe
napravljeni SCSI ureaji (stari, ali naalost i neki novi) ne mogu
podnijeti testove za LUN vei od nule.  Oni e odgovoriti blokiranjem, i
u najgorem sluaju e povui cijeli SCSI podsistem za sobom.

Noviji kerneli imaju opciju u konfiguraciji koja vam doputa maksimalni
broj LUN-ova koji se smiju testirati.  Podrazumijevana vrijednost je da
se testira samo LUN nula, da bi se izbjegli gore opisani problemi.

Ako elite navesti broj LUN-ova koje treba testirati u vrijeme
podizanja, koristite argument 'max_scsi_luns=n', gdje je n izmeu jedan
i osam.  Da biste izbjegli opisane probleme, koristit ete n=1.

4.1.2.  Parametri za drajvere za SCSI ureaje trake ('st=')

U vrijeme podizanja, izvjesna konfiguracija SCSI ureaja trake moe se
postii koritenjem slijedee komande:
______________________________________________________________________
        st=buf_size[,write_threshold[,max_bufs]]
______________________________________________________________________

Prva dva broja su brojevi i specificiraju se u KB.  Podrazumijevani
'buf_size' je 32 KB, a maksimalna veliina je nemoguih 16384 KB.
'write_treshold' je vrijednost kod koje se bafer prenosi na traku, sa
predodreenom vrijednosti 30 KB.  Maksimalni broj bafera se razlikuje
ovisno o broju instaliranih ureaja, s predodreenom vrijednosti dva. Na
primjer:
______________________________________________________________________
        st=32,30,2
______________________________________________________________________

Vie detalja moete nai u README.st datoteci u scsi poddirektoriju
stabla izvornog koda kernela.


4.2.  Argumenti za SCSI kontrolere

Opa notacija za ovaj dio teksta:

iobase -- prvi I/O port koji SCSI kontroler zauzima.  Specificira se
heksadecimalno, i obino se nalazi izmeu 0x200 i 0x3ff.

irq -- hardverski prekid koji kartica koristi.  Mogue vrijednosti e
ovisiti o samoj karti, ali e obino biti 5, 7, 9, 10, 11, 12 i 15.
Druge vrijednosti su obino zauzete drugim ureajima, kao to su to IDE
tvrdi diskovi, flopiji, serijski portovi i drugo.

dma -- DMA (Direct Memory Access) kanal koji koristi kartica.  Obino se
odnosi samo na ISA bus-mastering karte, jer su PCI i VLB karte prirodni
bus-masteri, i ne trebaju ISA DMA kanal.

scsi-id -- identifikacijski broj koji kontroler koristi da se
identificira na SCSI busu.  Samo neki kontroleri podravaju promjenu te
vrijednosti, a veina je ima stalno zabiljeenu interno.  Uobiajena
vrijednost je sedam, ali Seagate i Future Domain TMC-950 koriste broj
est.

parnost -- da li SCSI kontroler oekuje od prikljuenih ureaja da
doznae vrijednost parnosti sa svakim protokom podataka.  Ako naznaite
jedan, to e znaiti da je omoguena provjera parnosti, a nula je
onemoguuje.  I opet, svi SCSI kontroleri ne podravaju odreivanje
provjere parnosti kao argument pri podizanju.

4.2.1.  Adaptec aha151x, aha152x, aic6260, aic6360, SB16-SCSI
        ('aha152x=')

'Aha' brojevi oznaavaju tip karte, a 'aic' brojevi koji se ip nalazi
na karti, to ukljuuje i SoundBlaster-16 SCSI.

Test kod za ove karte gleda da li postoji instalirani BIOS, i ako ga ne
nae, karta nee biti prepoznata.  U tom sluaju morat ete koristiti
argument sa sintaksom:
______________________________________________________________________
     aha152x=iobase[,irq[,scsi-id[,reconnect[parnost]]]]
______________________________________________________________________

Ako je drajver kompiliran sa 'debug' opcijom, moe se navesti i esta
vrijednost koja odreuje nivo kontrole greke ('debug level').

Svi parametri su opisani gore, a vrijednost 'reconnect' odreuje da li
e se ureaji moi iskljuiti i ponovo prikljuiti, u kojem sluaju se
koristi vrijedost razliita od nule.  Na primjer:
______________________________________________________________________
        aha152x=0x340,11,7,1
______________________________________________________________________

Parametri moraju biti navedeni u tono odreenom redoslijedu, to jest
ako elite zadati vrijednost parnosti, morat ete navesti i sve
prethodne.

4.2.2.  Adaptec aha154x ('aha1542=')

Ovaj argument je za aha154x seriju karti.  Karte iz ove serije imaju
ukljuen i82077 flopi kontroler, dok ga karte iz aha1540 serije nemaju.
Ovo su 'bus-mastering' karte, i imaju parametre za odreivanje
'prijaznosti' koja se koristi pri dijeljenju busa s ostalim ureajima.
Na primjer:
______________________________________________________________________
        aha1542=iobase[,buson,busoff[,dmaspeed]]
______________________________________________________________________

Mogue 'iobase' vrijednosti su obino: 0x130, 0x134, 0x230, 0x234,
0x330, 0x334.  Klon karte mogu koristiti i druge vrijednosti.

Vrijednost 'buson' i 'busoff' odnose se na broj mikrosekundi koliko
karta dominira ISO busom.  Podrazumijevane vrijednosti su 11 us on i
4 us off, tako da druge karte (kao to je ISA LANCE Ethernet karta)
imaju ansu da dou do pristupa ISA busu.

Vrijednost 'dmaspeed' se odnosi na brzinu (u MB/s) na kojoj teku DMA
(Direct Memory Access) transferi.  Podrazumijevana vrijednost je 5 MB/s.
Novije karte dozvoljavaju odreivanje te vrijednosti kao dio softverske
konfiguracije, dok starije karte koriste jumpere.  Moete koristiti
vrijednosti do 10 MB/s, uz pretpostavku da to vaa matina ploa moe
izdrati.  Pazite s eksperimentiranjem s vrijednostima preko 5 MB/s.

4.2.3.  Adaptec aha274x, aha284x, aic7xxx ('aic7xxx=')

Ove karte prihvaaju slijedeu sintaksu:
______________________________________________________________________
        aic7xxx=extended,no_reset
______________________________________________________________________

Vrijednost 'extended', ako nije nula, ukazuje da je omoguena proirena
translacija za velike diskove.  Vrijednost 'no_reset', ako nije nula,
ukazuje drajveru da se resetira SCSI bus kod podeavanja kontrolera
prilikom podizanja.

4.2.4.  AdvanSys SCSI kontroleri ('advansys=')

AdvanSys drajver moe prihvatiti do etiri I/O adrese koje e biti
testirane za AdvanSys SCSI kartu.  Te vrijednosti se odnose samo na ISA
i VLB karte, a nemaju nikakvog utjecaja na testiranje EISA i PCI karti.
Ako je drajver kompiliran s kontrolom greke ('debug' opcija), razina
kontrole greke moe se kontrolirati dodatkom 0xdeb[0-f] parametra.
Mogunost '0-f' dozvoljava razinu poruka o grekama do bilo koje od 16
razina opirnosti.

4.2.5.  Always IN2000 kontroler ('in2000=')

Za razliku od ostalih SCSI kontrolera, IN2000 drajver koristi tekstualne
prefikse za veinu svojih argumenata.  Podrani argumenti su:

ioport:addr -- gdje je 'addr' I/O adresa karte (obino bez ROM-a).

noreset -- bez opcija, spreava reset SCSI busa pri podizanju.

nosync:x -- x je bitna maska, gdje prvih 7 bita odgovara 7 moguih SCSI
ureaja (bit 0 za ureaj #0, itd.), a setiranje bita odgovara
ONEMOGUAVANJU dogovaranja sinkronizacije na tom ureaju.
Podrazumijevana vrijednost je ISKLJUENO dogovaranje sinkronizacije za
sve ureaje.

period:ns -- 'ns' je minimalni broj nanosekundi u SCSI periodu prijenosa
podataka.  Podrazumijevana vrijednost je 500, a mogue su vrijednosti od
250 do 1000.

disconnect:x -- 'x = 0' znai da iskljuivanje ureaja nikada nije
dozvoljeno, 2 da je uvijek dozvoljeno.  Podrazumijevana vrijednost, 1,
omoguava prilagodljivo iskljuivanje, to je veinom i najbolji izbor.

debug:x  -- ako je 'DEBUGGING_ON' definirano, x je bitna maska koja
uzrokuje razne tipove ispisa kontrole greke - vidi DB_xxx definicije u
in2000.h datoteci.

proc:x -- ako je 'PROC_INTERFACE' definirano, x je bitna maska koja
odreuje kako i to /proc interfejs radi - vidi PR_xxx definicije u
in2000.h datoteci.

Nekoliko primjera:
______________________________________________________________________
        in2000=ioport:0x220,noreset
        in2000=period:250,disconnect:2,nosync:0x03
        in2000=debug:0x1e
        in2000=proc:3
______________________________________________________________________

4.2.6.  AMD AM53C974 bazirane karte ('AM53C974=')

Za razliku od drugih drajvera, ovaj ne koristi argumente koji odreuju
I/O adrese, IRQ ili DMA kanale (poto je AM53C974 PCI ureaj, i ne bi
trebalo da koristi).  Umjesto toga, parametri se koriste za
specifikaciju koji e naini i brzine prijenosa podataka biti koriteni
izmeu kontrolera i SCSI ureaja.  To je najbolje ilustrirati primjerom:
______________________________________________________________________
        AM53C974=7,2,8,15
______________________________________________________________________

Znaenje je: 'za komunikaciju sa kontrolerom koji ima SCSI-ID 7 i
ureajem sa SCSI-ID 2, treba uspostaviti brzinu prijenosa od 8 MHz u
sinkronom modu sa najvie 15-bajtnim ofsetom'.  Vie detalja moete nai
u datoteci 'linux/drivers/scsi/README.AM53C974'.

4.2.7.  BusLogic SCSI kontroleri sa 1.2 kernelima ('buslogic=')

U starijim kernelima, buslogic drajver prihvaa samo jedan parametar, i to
I/O bazu. Oekuje jednu od ovih vrijednosti: 0x130, 0x134, 0x230, 0x234,
0x330, 0x334.

4.2.8.  BusLogic SCSI kontroleri sa 2.x kernelima ('BusLogic=')

Sa 2.x kernelima, BusLogic drajver prihvaa mnoge parametre  (primjetite
razliku u velikim slovima B i L!).  Slijedei opis je uzet izravno iz
drajvera koji je napisao Leonard N. Zubkoff, i ukljuen je u 2.0 kernel.

META: opis mi se ini izrazito predug i nepotreban. Netko misli
      drugaije?

"Za BusLogic drajver, komandna linija ukljuuje kljunu rije
'BusLogic=' iza koje slijedi opcionalna lista cjelobrojnih vrijednosti
razdvojenih zarezima i opcionalna lista stringova razdvojenih zarezima.
Svaka komandna linija se odnosi na jedan BusLogic kontroler, tako da se
vie linija moe koristiti u sistemima sa vie BusLogic kontrolera.

Prvi broj je I/O adresa kontrolera.  Ako se ne navede, vrijednost e
biti 0, to znai da e se komanda odnositi na prvi kontroler koji e
biti pronaen u testu.  Ako se navede, testiranje se nee provoditi.

Drugi broj je 'tagged queue depth' koji e se koristiti za ureaje koji
podravaju 'tagged queueing'.  To je broj SCSI komandi koje e biti
istovremeno podnesene na izvrenje.  Ako se ne navede, podrazumijevana
vrijednost bit e 0, to znai da e biti koritena vrijednost koja e
se automatski odrediti ovisno o kontroleru i tipu, broju, brzini i
sposobnostima prikljuenih ureaja.  Za kontrolere koji zahtijavaju 'ISA
bounce bafere', vrijednost e biti automatski postavljena na
BusLogic_TaggedQueueDepth_BB, kako bi se izbjegle prekomjerna alokacija
memorije DMA bounce bafera.  Ureaji koji ne podravaju 'tagged
queueing' koristit e vrijednost BusLogic_UntaggedQueueDepth.

Trei broj je 'bus settle time' u sekundama, to je vrijeme koje treba
ekati izmeu hladnog reseta kontrolera koji resetira SCSI bus, i
prosljeivanja SCSI komandi.  Ako se ne navede, podrazumijevana
vrijednost bit e nula, to znai da se koristi vrijednost
BusLogic_DefaultBusSettleTime.

etvrti broj predstavlja 'lokalne opcije'.  Ako se ne navede poprima
vrijednost nula.  Ovo se odnosi samo na odreeni kontroler.

Pet broj predstavlja 'globalne opcije'.  Ako se ne navede ima vrijednost
nula.  Globalne opcije se odnose na sve instalirane kontrolere.

String opcije se koriste za kontrolu 'tagged queueing'-a, popravke
greaka, i testiranja kontrolera.

Specifikacija 'tagged queueing' poinje sa 'TQ:' i omoguuje eksplicitno
navoenje da li je 'tagged queueing' dozvoljen na ureajima koji ga
podravaju.  Mogunosti su:

TQ:Default -- vrijednost se odreuje u ovisnosti od verzije firmvera
kontrolera i da li vrijednost 'tagged queueing depth' dozvoljava
viestruke komande.

TQ:Enable -- 'tagged queueing' e biti omoguen na svim ureajima na tom
kontroleru, neovisno o ogranienjima koja bi bila pretpostavljena ovisno
o verziji firmvera kontrolera.

TQ:Disable -- 't. q.' e biti onemoguen na svim ureajima na tom
kontroleru.

TQ:<Per-Target-Spec> -- 't. q.' e biti kontroliran pojedinano na
svakom ureaju.  <Per-Target-Spec> je sekvenca 'Y', 'N' i 'X' znakova,
gdje 'Y' omoguava t.q., 'N' ga onemoguuje, a 'X' prihvaa vrijednost
ovisno o verziji firmvera kontrolera.  Prvi znak se odnosi na ureaj 0,
drugi na ureaj 1, itd.  Ako sekvenca ne pokriva sve ureaje,
pretpostavlja se da su preostali znakovi 'X'.

Panja: eksplicitno zahtijevanje 'tagged queueing'-a moe prouzroiti
probleme; to je uvedeno zbog dozvoljavanja iskljuivanja t.q.-a na
ureajima koji ga loe interpretiraju.

Specifikacija strategije popravke greaka poinje sa 'ER:' i dozvoljava
eksplicitno navoenje akcije popravke greke koja se izvodi kada je
pozvana 'ResetCommand' zbog SCSI komande koja se nije ispravno zavrila.
Mogue su ove opcije:

ER:Default -- popravka greke e odluiti izmeu hladnog reseta i reseta
ureaja, ovisno o preporukama u SCSI podsistemu.

ER:HardReset -- uvijek e se izvesti hladni reset kontrolera, to e
izazvati i reset SCSI busa.

ER:BusDeviceReset -- popravka greke e poslati poruku reseta ureaja
samo pojedinanom ureaju koji je greku i prouzroio.  Ako doe ponovno
do greke, a u meuvremenu se nijedna SCSI komanda nije ispravno
zavrila, bit e pokuan hladni reset.

ER:None -- popravka greke e biti onemoguena.  Ova opcija bi trebala
biti navedena samo ako reset SCSI busa ili ureaja prouzrokuje da ureaj
potpuno i nepopravljivo otkae.

ER:<Per-Target-Spec> -- popravka greke se kontrolira individualno za
svaki SCSI ureaj.  <Per-Target-Spec> je sekvenca 'D', 'H', 'B' i 'N'
znakova, gdje 'D' znai podrazumijevanu vrijednost, 'H' je hladni reset,
'B' reset bus ureaja, i 'N' je nita.  Prvi znak se odnosi na ureaj 0,
drugi na ureaj 1, itd.  Ako sekvenca ne pokrije sve ureaje, preostali
znakovi se interpretiraju kao da su bili 'D'.

Specifikacija testiranja kontrolera se sastoji od slijedeih stringova:

NoProbe -- nee se provesti nikakvo testiranje, i nee biti prepoznat
nijedan BusLogic kontroler.

NoProbeISA -- nee se testirati ISA I/O adrese, i bit e prepoznati samo
PCI kontroleri.

NoSortPCI -- PCI kontroleri e biti poredani u red kako je specificirao
PCI BIOS, ignorirajui podatke dobivene od AutoSCSI 'use bus and device
# for PCI scanning seq.' opcije."

4.2.9.  EATA SCSI karte (`eata=')

U novijim 2.0.x kernelima, EATA drajver prihvaa argument koji oznaava
koje I/O bazne adrese treba testirati.  Dolazi u formi:

______________________________________________________________________
         eata=iobase1[,iobase2][,iobase3]...[,iobaseN]
______________________________________________________________________

Drajver e testirati adrese po redu kako su navedene.

4.2.10.  Future Domain TMC-8xx, TMC-950 ('tmc8xx=')

Kod koji testira ove SCSI kontrolere trai instalirani BIOS, i ako ga ne
nae, ili ne prepozna signaturu BIOS-a kontroler nee biti prepoznat. U
oba sluaja morat ete koristiti komandu slijedee sintakse:
______________________________________________________________________
        tmc8xx=mem_base,irq
______________________________________________________________________

Vrijednost 'mem_base' je vrijednost I/O podruja u memoriji koje koristi
karta.  Obine vrijednosti su: 0xc8000, 0xca000, 0xcc000, 0xce000,
0xdc000, 0xde000.

4.2.11.  Future Domain TMC-16xx, TMC-3260, AHA-2920 (`fdomain=')

Drajver prepoznaje ove karte prema popisu poznatih BIOS ROM signatura.
Potpuni popis se nalazi u datoteci linux/drivers/scsi/fdomain.c i ima
mnogo informacija na poetku koda.  Ako va BIOS drajver ne prepozna,
moete navesti prave vrijednosti u formi:
______________________________________________________________________
         fdomain=iobase,irq[,scsi_id]
______________________________________________________________________


4.2.12.  IOMEGA Parallel Port / ZIP drajv ('ppa=')

Ovaj drajver je za IOMEGA SCSI adapter koji se povezuje na paralelni
port, i ukljuen je u IOMEGA ZIP drajvove.  Moda e raditi i s
originalnim IOMEGA PPA3 ureajem.  Komanda ima ovu sintaksu:
______________________________________________________________________
        ppa=iobase,speed_high,speed_low,nybble
______________________________________________________________________

Sve vrijednosti osim 'iobase' su opcionalne.  Ako elite mijenjati neki
od opcionalnih parametara, preporua se da pogledate datoteku
linux/drivers/scsi/README.ppa za detalje.

4.2.13.  NCR5380 bazirani kontroleri ('ncr5380=')

Ovisno o vaoj karti, 5380 moe biti ili I/O mapirani ili memorijski
mapirani (adresa ispod 0x400 obino implicira I/O mapiranje, ali PCI i
EISA karte koriste adrese ispod 0x3ff).  U svakom sluaju, specificirate
adresu, IRQ vrijednost i DMA kanal.  Primjer za jednu I/O mapiranu kartu
bio bi:  ncr5380=0x350,5,3.  Ako karta ne koristi prekide, IRQ
vrijednost od 255 (0xff) e ih onemoguiti.  Vrijednost od 254 znait e
da kartu treba testirati.  Vie detalja nai ete u datoteci
linux/drivers/scsi/README.g_NCR5380.

4.2.14.  NCR53c400 bazirani kontroleri ('ncr53c400=')

Generika 53c400 podrka je izvedena pomou istog drajvera kao i 5380,
opisan gore.  Komanda je ista, osim to 53c400 ne koristi DMA kanal.

4.2.15.  NCR53c406a bazirani kontroleri ('ncr53c406a=')

Drajver koristi komandu slijee sintakse:
______________________________________________________________________
        ncr53c406a=PORTBASE,IRQ,FASTPIO
______________________________________________________________________

Vrijednosti IRQ i FASTPIO su opcionalne.  Vrijednost prekida nula
onemoguuje koritenje prekida.  Vrijednost jedan za FASTPIO parametar
omoguuje koritenje 'insl' i 'outsl' instrukcija umjesto jednobajtnih
'inb' i 'outb' instrukcija.  Drajver moe koristiti i DMA, to se izvodi
kao opcija prilikom kompilacije.

4.2.16.  Pro Audio Spectrum ('pas16=')

PAS16 karta koristi NCR5380 ip, a noviji modeli podravaju
konfiguraciju bez jumpera.  Komanda ima sintaksu:
______________________________________________________________________
        pas16=iobase,irq
______________________________________________________________________

Jedina razlika je to moete navest IRQ vrijednost 255, to e znaiti
da drajver nee koristiti prekide, iako uz gubitak performansi.
Vrijednost 'iobase' je obino 0x388.

4.2.17.  Seagate ST-0x ('st0x=')

Kod za testiranje za ove kontrolere trai instalirani BIOS, i ako ga ne
nae ili ne prepozna signaturu, vaa karta nee bit prepoznata.  U tom
sluaju morat ete koristiti komandu slijedee sintakse:
______________________________________________________________________
        st0x=mem_base,irq
______________________________________________________________________

Vrijednost 'mem_base' je memorijski mapirano I/O podruje koje karta
koristi. Obino moe poprimiti vrijednosti: 0xc8000, 0xca000, 0xcc000,
0xce000, 0xdc000, 0xde000.

4.2.18.  Trantor T128 ('t128=')

Ove karte su takoer bazirane na NCR5380 ipu, i privhaaju ove opcije:
______________________________________________________________________
        t128=mem_base,irq
______________________________________________________________________

Mogue vrijednost za 'mem_base' su: 0xcc000, 0xc8000, 0xdc000, 0xd8000.

4.2.19.  Ultrastor SCSI karte (`u14-34f=')

Primijetite da izgleda postoje dva nezavisna drajvera za ove karte,
imenom CONFIG_SCSI_U14_34F koji koristi kod u u14-34f.c i
CONFIG_SCSI_ULTRASTOR koji koristi ultrastor.c.  Ovaj prvi (u novijim
2.0.x kernelima) koristi slijedeu sintaksu kod pokretanja:

______________________________________________________________________
        u14-34f=iobase1[,iobase2][,iobase3]...[,iobaseN]
______________________________________________________________________

Drajver e testirati adrese po redu kako su navedene.

4.2.20.  Western Digital WD7000 karte (`wd7000=')

Drajver za ove karte trai poznati BIOS string i zna za nekoliko
standardnih konfiguracijskih postavki.  Ako ne uspije odgonetnuti
ispravne vrijednosti za vau kartu, moete ih navesti u formi:
______________________________________________________________________
        wd7000=irq,dma,iobase
______________________________________________________________________


4.3.  SCSI kontroleri koji ne prihvaaju komande prilikom pokretanja

U ovom trenutku, slijedei SCSI kontroleri ne prihvaaju komande u
vrijeme pokretanja.  U nekim sluajevima moete zapei tvrde vrijednosti
u sam drajver u vrijeme kompilacije, ako je potrebno.

        Adaptec aha1740 (EISA),
        NCR53c7xx, 8xx (PCI, oba drajvera),
        Qlogic Fast (0x230, 0x330),
        Qlogic ISP (PCI)



5.  Tvrdi diskovi

U ovom dijelu su navedene komande povezane sa standardnim MFM/RLL,
ST-506, XT i IDE disk drajvovima.  Meutim, i IDE i generiki ST-506 HD
drajver prihvaaju 'hd=' opciju.


5.1.  Parametri za IDE Diskove / CD-ROM-ove

IDE drajver prihvaa nekoliko parametara, koji se kreu od specifikacije
geometrije diska, do podrke za napredne ili loe kontrolerske ipove.
Slijedei tekst predstavlja kratki saetak svih moguih argumenata.  Ako
su vam potrebni dodatni detalji, pogledajte u datoteku
linux/Documentation/ide.txt, odakle su i izvueni ovi podaci.
______________________________________________________________________
 "hdx=" je mogue za svako 'x' od 'a' do 'h', npr. 'hdc'.
 "idex=" je mogue za svako 'x' od '0' do '3', npr. 'ide1'.

 "hdx=noprobe"       : drajv je moda prisutan, ali ga ne testiraj
 "hdx=none"          : drajv NIJE prisutan, ignoriraj CMOS i ne testiraj
 "hdx=nowerr"        : ignoriraj WRERR_STAT bit na tom drajvu
 "hdx=cdrom"         : drajv je prisutan, i to je CD-ROM
 "hdx=cyl,head,sect" : drajv je prisutan, i to sa ovom geometrijom
 "hdx=autotune"      : drajver e pokuati ugoditi brzinu kontrolera na
                       najbri mogui PIO mod koji je podran, samo za
                       specificirani drajv.
                       Nije potpuno podrano na svim ipovima, a
                       vjerojatno je da e stvoriti probleme sa starim
                       ili udnim IDE diskovima.
 "idex=noprobe"      : ne pokuavaj pristupiti ovom interfejsu
 "idex=base"         : testiraj prisutnost interfejsa na adresi 'addr',
                       gdje je 'base' obino 0x1f0 ili 0x170, a 'ctl' je
                       'base'+0x206
 "idex=base,ctl"     : specifikacija i 'base' i 'ctl'
 "idex=base,ctl,irq" : specifikacija 'base', 'ctl' i irq broja
 "idex=autotune"     : drajver e pokuati ugoditi brzinu na najbri PIO
                       mod koji je podran, na svim drajvovima na ovom
                       interfejsu.  Nije potpuno podrano na svim
                       tipovima ipova, i vjerojatno e stvarati
                       probleme sa starim ili udnim IDE diskovima.
 "idex=noautotune"   : drajver NEE pokuavati ugoditi brzinu.
                       Ovo je podrazumijevana vrijednost na veini
                       ipova, osim cmd640.
 "idex=serialize"    : ne preklapaj operacije na 'idex' i 'ide(x^1)'
______________________________________________________________________

Ovo se odnosi SAMO na ide0, i podrazumijevane vrijednosti za 'base' i
'ctl' ne smiju biti promijenjene.
______________________________________________________________________

 'ide0=dtc2278'         : testiraj/podri DTC2278 interfejs
 'ide0=ht6560b'         : testiraj/podri HT6560B interfejs
 'ide0=cmd640_vlb'      : NUNO za VLB karte sa CMD640 ipom
                          (ne za PCI -- automatski detektirano)
 'ide0=qd6580'          : testiraj/podri qd6580 interfejs
 'ide0=ali14xx'         : testiraj/podri ali14xx ipove (ALI M1439/M1445)
 'ide0=umc8672'         : testiraj/podri umc8672 ipove
______________________________________________________________________

Sve ostalo e biti odbaeno uz poruku 'BAD OPTION'.


5.2.  Opcije za standardni ST-506 disk drajver ('hd=')

Standardni disk drajver moe prihvatiti argumente za geometriju za
diskove sline IDE drajveru.  Oekuje samo tri argumenta (cilindri /
glave / sektori) -- bilo to izvan ovoga e tiho ignorirati.  Takoer,
prihvaa samo 'hd=' kao argument, dakle 'hda=', 'hdb=' itd. ovdje ne
vae.  Sintaksa je slijedea:
______________________________________________________________________
        hd=cilindri,glave,sektori
______________________________________________________________________

Ako su prisutna dva diska, samo stavite dvije linije sa geometrijom za
oba diska.


5.3.  Opcije za XT disk drajver ('xd=')

Ako ste dovoljno loe sree da morate koristiti jednu od ovih starih
8-bitnih karti koje prenose podatke na ludih 125 KB/s evo i rjeenja.
Kod koji testira ove karte trai instalirani BIOS, i ako ga ne nae, ili
ne prepozna signaturu, vaa karta nee biti prepoznata.  U jednom od
ovih sluajeva, morat ete specificirati tone vrijednosti, u obliku:
______________________________________________________________________
        xd=type,irq,iobase,dma_chan
______________________________________________________________________

Vrijednost 'type' oznaava proizvoaa karte, i mogue su vrijednosti:
0= generiki, 1= DTC, 2,3,4= Western Digital, 5,6,7= Seagate, 8= OMTI.
Jedina razlika izmeu raznih tipova istog proizvoaa je BIOS signatura
koja se koristi za prepoznavanje, a koja se ne koristi ako je tip
naznaen.

Funkcija 'xd_setup()' ne provjerava ove vrijednosti, i pretpostavit e
da ste unijeli sve.  Nemojte je razoarati.  Evo primjera za jedan
WD1002 kontroler sa iskljuenim/uklonjenim BIOS-om, pri emu se koriste
podrazumijevani parametri za XT kontroler:
______________________________________________________________________
        xd=2,5,0x320,3
______________________________________________________________________



6.  CD-ROM-ovi (Ne SCSI/ATAPI/IDE)

Ovdje se nalaze mogui argumenti za CD-ROM-ove, koji nisu SCSI niti
IDE/ATAPI.  Za ove, pogledajte u odgovarajue odjeljke.

Veina ovih CD-ROM-ova imaju dokumentaciju koju biste trebali proitati,
i sva je ona na jednom mjestu: linux/Documentation/cdrom.


6.1.  Aztech interfejs ('aztcd=')

Sintaksa za ovaj tip karti je:
______________________________________________________________________
        aztcd=iobase[,magini_broj]
______________________________________________________________________

Ako stavite magini broj 0x79, drajver e se pokuati pokrenuti i ako ne
prepozna verziju firmvera.  Sve ostale vrijednosti bit e ignorirane.


6.2.  CDU-31A i CDU-33A Sony interfejs ('cdu31a=')

Ovaj CD-ROM interfejs se nalazi na nekim Pro Audio Spectrum zvunim
kartama, i drugim Sonyjevim kartama.  Sintaksa je slijedea:
______________________________________________________________________
        cdu31a=iobase,[irq[,is_pas_card]]
______________________________________________________________________

Ako naznaite IRQ vrijednost nula, drajver e smatrati da ne moe
koristiti prekide (kao na nekim PAS kartama).  Ako vaa karta podrava
prekide, trebali biste ih iskoristiti, jer to smanjuje zauzee procesora
u radu drajvera.

Argument 'is_pas_card' treba biti 'PAS' ako imate Pro Audio Spectrum
kartu, a inae se ne specificira.


6.3.  CDU-535 Sony interfejs ('sonycd535=')

Sintaksa je slijedea:
______________________________________________________________________
        sonycd535=iobase[,irq]
______________________________________________________________________

Ako elite specificirati IRQ vrijednost bez 'iobase' vrijednosti,
upotrijebit ete nulu za 'iobase'.


6.4.  GoldStar interfejs ('gscd=')

Sintaksa je slijedea:
______________________________________________________________________
        gscd=iobase
______________________________________________________________________


6.5.  ISP16 interfejs ('isp16=')

Sintaksa je slijedea:
______________________________________________________________________
        isp16=[port[,irq[,dma]]][[,]tip_drajva]
______________________________________________________________________

Ako se za irq i dma navede nula, to znai da nee biti koriteni.
Dozvoljene vrijednosti za tip_drajva su noisp16, Sanyo, Panasonic, Sony
i Mitsumi.  Vrijednost 'noisp16' onemoguava drajver.


6.6.  Mitsumi standardni interfejs ('mcd=')

Sintaksa je:
______________________________________________________________________
        mcd=iobase,[irq[,ekanje]]
______________________________________________________________________

Vrijednost 'ekanje' se koristi kao interni 'timeout' u sluaju da imate
problema s drajvom, i moe se omoguiti, odnosno onemoguiti prilikom
kompilacije pomou 'DEFINE'.


6.7.  Mitsumi XA/MultiSession interfejs ('mcdx=')

Zasada, ovo je 'eksperimentalni' drajver, ali parametri jo nisu
impementirani (kernel 1.3.15).  Koristi se sa istim hardverom kao i
prethodni, ali ima proirene mogunosti.


6.8.  Optics Storage interfejs ('optcd=')

Sintaksa je:
______________________________________________________________________
        optcd=iobase
______________________________________________________________________


6.9.  Philips CM206 interfejs ('cm206=')

Sintaksa je slijedea:
______________________________________________________________________
        cm206=[iobase][,irq]
______________________________________________________________________

Drajver pretpostavlja da IRQ vrijednosti mogu biti izmeu 3 i 11, a I/O
portovi izmeu 0x300 i 0x370, pa moete navesti jedan ili oba broja, u
proizvoljnom redoslijedu.  Drajver prihvaa i 'cm206=auto' vrijednost,
to oznaava automatsko odreivanje parametara.


6.10.  Sanyo interfejs ('sjcd=')

Sintaksa je kako slijedi:
______________________________________________________________________
        sjcd=iobase[,irq[,dma_kanal]]
______________________________________________________________________


6.11.  SoundBlaster Pro interfejs ('sbpcd=')

Sintaksa je:
______________________________________________________________________
        sbpcd=iobase,tip
______________________________________________________________________

Vrijednost 'tip' je jedno od slijedeeg (velika i mala slova su bitna):
'SoundBlaster', 'LaserMate' i 'SPEA'.  I/O adresa je ona od CD-ROM
interfejsa, a ne od zvunog dijela karte.



7.  Drugi hadrverski ureaji

Svi ostali ureaji koji nisu upali u neku od gornjih kategorija su
stavljeni u ovaj dio.


7.1.  Ethernet ureaji ('ether=')

Razliiti ureaji koriste razliite parametre, ali svi oni ukljuuju
IRQ, I/O port adresu i ime.  U najopenitijem obliku, komanda izgleda
otprilike ovako:
______________________________________________________________________
     ether=irq,iobase[,param_1[,param_2,...param_8]]],ime
______________________________________________________________________

Prvi ne-numeriki argument se uzima kao ime.  'param_n' vrijednosti
obino imaju razliite vrijednosti za razliite karte/drajvere.  Tipini
parametri opisuju dijeljenu adresu u memoriji, izbor interfejsa, DMA
kanal i tako to.

Najobinija upotreba ove komande je kad treba prisiliti drajver da ne
stane s testiranjem kad pronae prvu ethernet kartu, jer se inae
razumije da se trai samo jedna.  To se moe postii jednostavno:
______________________________________________________________________
        ether=0,0,eth1
______________________________________________________________________

Vrijednosti nula za IRQ i I/O port u gornjem primjeru uputit e drajver
da testira te vrijednosti.

Ako vas zanima neto vie o ovoj temi, proitajte Ethernet-HOWTO, u
kojem ete nai potpune podatke o koritenju vie karti i koje
vrijednosti parametara moete koristiti za pojedine drajvere.


7.2.  Flopi disk drajver ('floppy=')

Ima mnogo opcija za flopi drajver, i sve se mogu proitati u datoteci
README.fd u linux/drivers/block.  Ovi podaci su uzeti izravno od tamo.

floppy=maska,maska_dozvoljenih_drajvova

Postavlja bitnu masku dozvoljenih drajvova.  Ako je ne navedete,
dozvoljene su samo jedinice 0 i 1 od svakog kontrolera.  Ovo je uvedeno
zato to neki nestandardni hardver (npr. ASUS PCI matine ploe)
petljaju po tastaturi kad pristupaju jedinicama 2 ili 3.  Ova opcija je
poneto zastarjela, umjesto toga moete koristiti 'cmos' opciju.

floppy=svi_drajvovi

Postavlja bitnu masku dozvoljenih drajvova na sve.  Koristite ovu opciju
ako imate vie od dva flopija na kontroleru.

floppy=asus_pci

Postavlja bitnu masku da dozvoli samo jedinice 0 i 1.  (podrazumijevano)

floppy=daring

Kae drajveru da imate disciplinirani kontroler.  Ovo dozvoljava
uspjeniji i glatkiji rad, ali moe ne raditi na nekim kontrolerima.
Moe ubrzati neke operacije.

floppy=0,daring

Kae drajveru da kontroler koristi s panjom. U nekim sluajevima moe
biti sporije.

floppy=one_fdc

Kae drajveru da imate samo jedan flopi kontroler.  (podrazumijevano)

floppy=two_fdc  ili  floppy=adresa,two_fdc

Kae flopi drajveru da imate dva flopi kontrolera.  Drugi kontroler je
na adresi 'adresa', a ako se ona izostavi, pretpostavit e se da je na
adresi 0x370.

floppy=thinkpad

Kae flopi drajveru da imate Thinkpad.  Oni koriste obratnu konvenciju
detekcije promjene diskete.

floppy=0,thinkpad

Kae drajveru da nemate Thinkpad.

floppy=drajv,tip,cmos

Postavlja CMOS tip drajva na 'tip', i taj drajv je dozvoljen u bitnoj
maski.  Korisno ako imate vie od dva flopi drajva (a samo dva mogu biti
opisana u CMOS-u, ili ako va BIOS koristi nestandardni CMOS.  Ako
postavite 'cmos' na 0 za prva dva drajva (podrazumijevano), drajver e
proitati podatke za njih iz CMOS-a.

floppy=unexpected_interrupts

Drajver ispisuje upozoravajuu poruku kad primi neoekivani prekid.
(podrazumijevano)

floppy=no_unexpected_interrupts  ili  floppy=L40SX

Drajver ne ispisuje upozoravajuu poruku kad primi neoekivani prekid.
Ovo je potrebno na IMB L40SX laptopima u pojedinim video modovima (ini
se da je to rezultat interakcije videa i flopija. Neoekivani prekidi
uzrokuju samo usporenje, i moete ih ignorirati bez straha).


7.3.  Zvuni drajver ('sound=')

Zvuni drajver takoer moe prihvatiti komande prilikom podizanja da bi
prevaziao ukompilirane vrijednosti.  To se ne preporua, i prilino je
sloeno.  Opis se nalazi u Readme.Linux datoteci u linux/drivers/sound.
Drajver prihvaa komandnu liniju u obliku:
______________________________________________________________________
    sound=ureaj1[,ureaj2[,ureaj3...[,ureaj11]]]
______________________________________________________________________

gdje je svaka 'ureajN' vrijednost u formatu '0xTaaaId', i bajtovi imaju
slijedea znaenja:

T - tip ureaja: 1=FM, 2=SB, 3=PAS, 4=GUS, 5=MPU401, 6=SB16,
                 7=SB16-MPU401

aaa - I/O adresa, heksadecimalno.

I - IRQ vrijednost, heksadecimalno.

d - DMA kanal.

Kao to moete vidjeti, stvar je prilino zbrkana, i bolje bi bilo da
definirate prave vrijednosti prilikom kompilacije drajvera.  Argument
'sound=0' e potpuno iskljuiti zvuni drajver.


7.4.  Drajver za bus mia ('bmouse=')

Ovaj drajver prihvaa samo jedan parametar, i to je IRQ vrijednost.


7.5.  Drajver za Microsoft bus mia ('msmouse=')

Kao i prethodni.


7.6.  Drajver za printer ('lp=')

U kernelima 1.3.75 i novijima, moete rei printer drajveru koje portove
e koristiti, a koje nee.  Ovo potonje zgodno doe ako ne elite da
drajver koristi sve raspoloive portove, tako da ih mogu za sebe
koristiti drugi drajveri (tj. PLIP, PPA).

Komanda se navodi u obliku onoliko I/O, IRQ parova koliko ima portova.
Na primjer, 'lp=0x3bc,0,0x378,7' e koristiti port na adresi 0x3bc u
ne-IRQ ('polling') modu, i port 0x378 sa IRQ 7.  Port na adresi 0x278
(ako postoji) nee biti testiran i koriten, jer drajver testira portove
samo ako ne navedete 'lp=' argument.  Ako elite potpuno onemoguiti
printer drajver, koristit ete 'lp=0'.


7.7.  ICN ISDN drajver ('icn=')

Sintaksa komande je slijedea:
______________________________________________________________________
        icn=iobase,membase,icn_id1,icn_id2
______________________________________________________________________

gdje je 'iobase' I/O port adresa karte, 'membase' je adresa dijeljene
memorije karte, a dva 'icn_id' vrijednosti su jednoznani nizovi
znakova.


7.8.  PCBIT ISDN drajver ('pcbit=')

Sintaksa komande je ovakva:
______________________________________________________________________
        pcbit=membase1,irq1[,membase2,irq2]
______________________________________________________________________

gdje je 'membaseN' adresa dijeljene memorije karte N, a irqN je IRQ
vrijednost karte N.  Podrazumijevana vrijednost je IRQ 5 i membase
0xD0000.


7.9.  Teles ISDN drajver ('teles=')

Ovaj drajver prihvaa komandu u sintaksi:
______________________________________________________________________
        teles=iobase,irq,membase,protocol,teles_id
______________________________________________________________________

gdje je 'iobase' I/O adresa karte, 'membase' je adresa dijeljene
memorije, 'irq' je IRQ kanal, a 'teles_id' je jednoznani niz znakova.


7.10.  DigiBoard drajver ('digi=')

Ovaj drajver prihvaa niz od est zarezom odvojenih stringova ili
cijelih brojeva.  To su:

   Enable/Disable - omogui/onemogui ovu kartu
   Tip karte: PC/Xi(0), PC/Xe(1), PC/Xeve(2), PC/Xem(3)
   Enable/Disable - omogui/onemogui alternativni raspored pinova
   Broj portova na karti
   I/O Port karte (heksadecimalno ako nije u brojanom obliku)
   Baza memorijskog prozora (heksadecimalno ako nije u brojanom obliku)

Primjer ispravne komandne linije (u string i cjelobrojnom formatu) je:
______________________________________________________________________
        digi=E,PC/Xi,D,16,200,D0000
        digi=1,0,0,16,512,851968
______________________________________________________________________

Ako ne navedete 'digi=' argument, podrazumijevane vrijednosti bit e
0x200 i 0xD0000, za I/O port i adresu dijeljene memorije.  Drajver ne
testira kartu samostalno.  Za vie detalja pogledajte u datoteku
digiboard.txt u linux/Documentation.


7.11.  RISCom/8 multiport serijski drajver ('riscom8=')

Do etiri karte mogu koristiti, ako navedete etiri razliita I/O porta
za svaku kartu.  Za vie detalja, pogledajte datoteku riscom8.txt u
linux/Documentation.


7.12.  Baycom serijski/paralelni radio modem ('baycom=')

Argument je u slijedeem obliku:
______________________________________________________________________
      baycom=modem,io,irq,options[,modem,io,irq,options]
______________________________________________________________________

Ako navedete 'modem=1' to znai da imate 'ser12' ureaj, a 'modem=2' da
imate 'par96' ureaj.  Ako navedete 'options=0', to znai da e se
koristiti hardverski DCD, a 'options=1' znai softverski DCD.  'io' i
'irq' vrijednosti su vrijednosti IRQ i I/O porta, kao i obino.  Za vie
detalja vidi /linux/drivers/char/README.baycom datoteku.


-----BEGIN PGP SIGNATURE-----
Version: 2.6.3i
Charset: noconv

iQCVAwUBM3imX98YVXh0sGhJAQGi5AP/XKurEoawCv+5N/AXLZSs6qO3Q5bJuJj8
0IwiaI455oyWNGuEL4NNUry1kqUhQwiAe6nqm5wAzoYso0pbu8CTECPEdt60oFG8
uwWnsi7mlrrZTjeC0Xv3/tQ5OYa97+tffqb6etpZnVuGfegkLpr3NQevyeOfHLHC
Vu/4cFG0DAA=
=Gcd6
-----END PGP SIGNATURE-----