1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
|
<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<page xmlns="http://projectmallard.org/1.0/" xmlns:its="http://www.w3.org/2005/11/its" type="topic" style="question" id="color-whyimportant" xml:lang="hr">
<info>
<link type="guide" xref="color"/>
<desc>Upravljanje bojama je bitno za dizajnere, fotografe i umjetnike.</desc>
<credit type="author">
<name>Richard Hughes</name>
<email>richard@hughsie.com</email>
</credit>
<include xmlns="http://www.w3.org/2001/XInclude" href="legal.xml"/>
</info>
<title>Zašto je upravljanje bojama bitno?</title>
<p>Upravljanje bojama je proces hvatanja boje pomoću ulaznog uređaja, prikazivanja na zaslonu i ispisivanja na pisaču, dok se može upravljati točnim bojama i rasponom boja za pojedini medij.</p>
<p>Potreba za upravljanjem bojama vjerojatno je najbolje objašnjena fotografijom ptice na smrznutom zimskom danu.</p>
<figure>
<desc>Ptica na smrznutom zidu kako se vidi u pregledniku fotografije kamere</desc>
<media its:translate="no" type="image" mime="image/png" src="figures/color-camera.png"/>
</figure>
<p>Zasloni obično prezasićuju plavi kanal, zbog čega slike izgledaju hladno.</p>
<figure>
<desc>To je ono što korisnik vidi na tipičnom zaslonu poslovnog prijenosnika</desc>
<media its:translate="no" type="image" mime="image/png" src="figures/color-display.png"/>
</figure>
<p>Primijetite kako bijelo nije "papirnato bijelo" i kako je crno u oku sada mutno smeđe boje.</p>
<figure>
<desc>To je ono što korisnik vidi kada ispisuje na tipičnom tintnom pisaču</desc>
<media its:translate="no" type="image" mime="image/png" src="figures/color-printer.png"/>
</figure>
<p>Osnovni problem ovdje je da svaki uređaj može rukovati različitim rasponom boja. Stoga, iako biste mogli uslikati fotografiju električno plave boje, većina pisača je neće moći reproducirati.</p>
<p>Većina uređaja za slikanje slika u RGB (crvena, zelena, plava) profilu i mora se pretvoriti u CMYK (cijan, magenta, žuta i crna) profil za ispis. Drugi problem je što ne možete imati <em>bijelu</em> tintu, stoga bjelina može biti dobra samo kao boja papira.</p>
<p>Drugi problem su jedinice. Bez navođenja ljestvice po kojoj se boja mjeri, ne znamo je li 100% crvena blizu infracrvene ili je samo najdublja crvena tinta u pisaču. Ono što je 50% crveno na jednom zaslonu vjerojatno je otprilike 62% na drugom zaslonu. To je kao da nekome kažete da ste upravo vozili 7 jedinica udaljenosti, a bez jedinice ne znate je li to 7 kilometara ili 7 metara.</p>
<p>Za boje, jedinicu nazivamo gamutom. Gamut je u biti raspon boja koji se može reproducirati. Uređaj poput DSLR kamere može imati vrlo širok gamut, koji može uhvatiti sve boje u zalasku sunca, ali projektor ima vrlo mali gamut i sve će boje izgledati "isprano".</p>
<p>U pojedinim slučajevima možemo <em>ispraviti</em> izlaz uređaja mijenjanjem podataka koje mu šaljemo, ali u drugim slučajevima gdje to nije moguće (ne možete ispisati električno plavu) moramo pokazati korisniku kako će rezultat izgledati.</p>
<p>Za fotografije ima smisla koristiti pun raspon tonova za boje uređaja, kako bi mogli napraviti glatke promjene u boji. Za ostalu grafiku možda bi trebali točno uskladiti boju, što je bitno ako pokušavate ispisati prilagođenu šalicu s Red Hat logotipom koji <em>mora</em> biti točno Red Hat crven.</p>
</page>
|
